Dr Aleksandra Bubera učestvovala na okruglom stolu „Zajedno za bolji internet“, 5.02.2019.

Dr Aleksandra Bubera učestvovala na okruglom stolu „Zajedno za bolji internet“, 5.02.2019.

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, 5. februara 2019. godine, organizovalo je konferenciju povodom Dana bezbednog interneta, u Palati Srbije u Beogradu.

U okviru konferencije održan je okrugli sto pod ovogodišnjim sloganom ove međunarodne manifestacije „Zajedno za bolji internet“ (Together for a Better Internet).

Konferenciju je svečano otvorila državna sekretarka u tom ministarstvu, Tatjana Matić, a uvodno izlaganje je imala Katarina Aleksić, savetnica ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja za digitalizaciju u prosveti i nauci.

Dan bezbednog interneta ustanovljen je 2004. godine i obeležava se pod pokroviteljstvom Insafe mreže u 140 zemalja širom sveta.

U okviru okruglog stola „Zajedno za bolji internet“, dr Aleksandra Bubera govorila je o prekomernoj upotrebi interneta, video igrica i uticaju drušvenih mreža na decu i mlade. Na ovu temu je diskutovala i Nada Todoreskov, psiholog.

Okrugli sto bavio se i temama uloge obrazovanja u razvoju digitalne pismenosti i bezbednosti (vršnjačko nasilje putem interneta – cyberbulling) i institucionalne i civilne (NVO) borbe protiv opasnosti koje vrebaju na Internetu.

Najava dogadjaja i učesnika objavljena je na sajtu Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.


Aleksandra Bubera o uticaju upotrebe društvenih mreža i interneta na decu i mlade, u emisiji Talasanje, Radio Beograd 1, RTS, 3.9.2018.

Aleksandra Bubera o uticaju upotrebe društvenih mreža i interneta na decu i mlade, u emisiji Talasanje, Radio Beograd 1, RTS, 3.9.2018.

Na samom početku školske godine govorimo o deci i mladima iz ugla njihovog provođenja vremena na društvenim mrežama i internetu uopšte. Kada, kako i zašto se prelazi granica korisne upotrebe interneta i ulazi u polje zavisnosti? Na koji način to sprečiti, a kako lečiti? To su neka od pitanja za dr. Aleksandru Buberu, specijalistu psihijatrije.

Autor i voditelj: Tanja Zeljković.

Poslušajte emisiju putem ovog linka – razgovor sa Aleksandrom Buberom je od 08:30 minuta.


Aleksandra Bubera o uticaju informisanja preko interneta na mlade, za Blic Ženu, 03.09.2018.

Aleksandra Bubera o uticaju informisanja preko interneta na mlade, za Blic Ženu, 03.09.2018.

Vaše dete ŽIVI ONLAJN? Ako ste mislili da je to LOŠE, odgovor psihologa će vas iznenaditi.

Mladi u Srbiji se najviše informišu sa Fejsbuka i Instagrama. Televiziju ne gledaju, politička dešavanja ih ne zanimaju. Većinom su nezaposleni i žive s roditeljima, najveći broj njih želi da se odseli iz Srbije, a jedino što će svaki dan učiniti jeste da će biti onlajn.

Ovo se može zaključiti na osnovu rezultata tri velika istraživanja o navikama mladih u Srbiji o kojima je “Blic” danas pisao.

Nas je zanimao ovaj poslednji deo – o životu onlajn i zapitali smo se da li sve ovo znači da mladi nisu informisani, kao i kako takav način života utiče na njihove emocije i komunikaciju.

Aleksandra Bubera, specijalista psihijatrije i sertifikovani transakcioni analitičar, ističe da nikako ne znači da nisu informisani.

– Možda deluje da mladi sve manje žele da se informišu, ali ja bih i ovo njihovo negledanje televizije okarakterisala kao stav. Nije tačno da mladi nisu informisani, oni se informišu uglavnom preko portala na kojima mogu da biraju šta će čitati, a ne žele da gledaju ono što im se servira. S obzirom na to da nemamo sigurnost da je bilo koja informacija danas tačna, mladi iz više izvora informacija formiraju svoj stav – objašnjava Bubera.

Ono što je, međutim, život onlajn doneo mladima jeste manjak zdravih kontakata, jer se deo komunikacije gubi, zbog čega se sve više gube i socijalne veštine kod mladih.

– Prisutnost mladih na društvenim mrežama doprinosi da se deo komunikacije gubi. Fali joj neverbalni deo, koji je jako bitan. Sem emotikona, vi ne možete ispratiti kako se osoba s kojom komunicirate oseća. Za takvu izmenjenu komunikaciju potrebno je manje socijalnih veština nego za održavanje kontakta uživo, u njoj nema prave bliske komunikacije. Zapravo u njoj imate utisak da ste u emotivnom kontaktu mnogo više nego što jeste. Zbog svega toga novim generacijama sve više nedostaju socijalne veštine koje su veoma bitne za uspostavljenje dublje veze, partnerske i kasnije porodične – ističe psihijatar.

Psiholog Radmila Grujičić smatra da sve ima svoju pozitivnu stranu, pa tako i društvene mreže, ali da u suštini ljudi ostaju onakvi kakvi jesu bez obzira na njihov uticaj.

– Oni koji su socijalno aktivni koriste internet za nove kontakte i brže pronalaženje i uspostavljanje veza s prijateljima sa kojima se i dalje aktivno viđaju, dok onima koji su introvertni kontakti preko društvenih mreža prijaju, ali oni ne izlaze mnogo. Sve se može upotrebiti i zloupotrebiti, ali sve zavisi od ličnosti. Razvoj društvenih mreža je logičan i ne može se zaustaviti. Prijatelji nikada nisu bili dostupniji, a za to što se ljudi sve manje druže nije kriv internet, već finansijska situacija i sve veći nedostatak vremena – smatra Grujičićeva.

“Većina mladih ne smatra sebe samostalnim, a u tom stavu prednjače učenici i studenti. Pojedinci koji paralelno studiraju i bave se honorarnim poslovima smatraju da su delimično osamostaljeni jer im u slučaju značajnih izdataka pomažu roditelji. U manjini su mladi koji za sebe mogu da kažu da su potpuno samostalni, žive odvojeno i imaju dovoljno primanja za svoje potrebe”, navode iz Ministarstva omladine i sporta.

Izvor: Zena.blic.rs