Alkohol i kokain

Alkohol i kokain

Alkohol vodi u zavisnost od kokaina

Tekst objavljen 8.01.2018. na Politika.rs

Istraživanja pokazuju da je opasno mešati pića sa drogom, jer tada u jetri nastaje supstanca zvana kokaetilen koja doprinosi opasnosti od srčanog udara i prestanka disanja.

Za­vi­snost od al­ko­ho­la vo­di u dru­gu vr­stu za­vi­sno­sti – i to od ko­ka­i­na, po­ka­zu­je no­vo is­tra­ži­va­nje ko­je je oba­vlje­no u Nju­jor­ku. Na­uč­ni­ci su te­sti­ra­li uti­caj al­ko­ho­la na or­ga­ni­zam i ka­ko se me­nja „od­go­vor” te­la na za­vi­snost od te­ških dro­ga. Is­pi­ti­va­nje je naj­pre ra­đe­no na pa­co­vi­ma ko­ji­ma su na­uč­nici da­va­li al­ko­hol, a de­set da­na ka­sni­je i ko­ka­in. Ana­li­ze su po­ka­za­le da su do­sta lak­še i br­že po­sta­li za­vi­sni od ko­ka­i­na upra­vo ti pa­co­vi ne­go oni ko­ji­ma ni­su da­va­li al­ko­hol. Oni sma­tra­ju da se to de­ša­va zbog to­ga što is­pi­ja­nje al­ko­hol­nih pi­ća me­nja ak­tiv­nost mo­zga ta­ko da se ja­vlja pri­jem­či­vost za kon­zu­mi­ra­nje dru­gih štet­nih sup­stan­ci. 

Ka­ko pre­no­si „Dej­li mejl”, is­pi­ti­va­nje je po­ka­za­lo da sa­mo oko 21 od­sto kon­zu­me­na­ta ko­ka­i­na po­sta­je sklo­no po­na­vlja­nju zlo­u­po­tre­be dro­ge, što su is­tra­ži­va­či iz stu­di­je po­ka­za­li da su fak­to­ri oko­li­ne i ge­net­ski fak­to­ri ri­zi­ka.

Pa­co­vi ko­ji su bi­li iz­lo­že­ni al­ko­ho­lu pre uzi­ma­nja ko­ka­i­na pri­ti­snu­li su od­re­đe­nu po­lu­gu 58 pu­ta ka­ko bi sig­na­li­zi­ra­li da že­le još dro­ge. A oni ko­ji­ma ni­je da­van al­ko­hol pre ko­ka­i­na pri­ti­snu­li su po­lu­gu sa­mo 18 pu­ta. Ovo sa­zna­nje mo­že da po­mog­ne u le­če­nju za­vi­sni­ka od ko­ka­i­na. 

Ka­ko na­gla­ša­va dr Alek­san­dar Vu­jo­še­vić, psi­hi­ja­tar iz Spe­ci­jal­ne bol­ni­ce za bo­le­sti za­vi­sno­sti u Be­o­gra­du, ko­ri­šće­nje al­ko­ho­la i ko­ka­i­na se naj­če­šće de­ša­va na dva na­či­na. Na­kon uzi­ma­nja ko­ka­i­na i nje­go­vog sti­mu­la­tiv­nog dej­stva do­la­zi do uz­ne­mi­re­no­sti, stra­ha, na­dra­ži­va­nja ce­log or­ga­ni­zma, pa se ta­kvo sta­nje po­ku­ša­va ubla­ži­ti dej­stvom al­ko­ho­la. Dru­gi na­čin je da pod dej­stvom al­ko­ho­la „po­pu­šta­ju koč­ni­ce”, pa če­sto u prak­si po­sto­je slu­ča­je­vi da se to­kom pi­jan­stva pro­ba i ne­ka psi­ho­ak­tiv­na sup­stan­ca. 

– Al­ko­hol ve­o­ma če­sto zlo­u­po­tre­blja­va­ju i za­vi­sni­ci od koc­ka­nja. To ra­de jer pi­će „ubla­ža­va” bri­gu, sma­nju­je na­pe­tost i či­ni da se lak­še „za­bo­ra­vi” na gu­bi­tak pri­li­kom koc­ka­nja. Ve­o­ma je va­žno na­po­me­nu­ti da je me­ha­ni­zam stva­ra­nja svih vr­sta za­vi­sno­sti go­to­vo iden­ti­čan i da kod lju­di ko­ji ima­ju for­mi­ra­nu jed­nu vr­stu za­vi­sno­sti znat­no lak­še do­la­zi i do us­po­sta­vlja­nja dru­gih za­vi­sno­sti – na­gla­ša­va dr Vu­jo­še­vić.

Naš sa­go­vor­nik na­po­mi­nje da je al­ko­ho­li­zam bo­lest, a ne na­vi­ka, po­rok. On je tre­ći uzrok obo­le­va­nja i smrt­no­sti, od­mah iza kar­di­o­va­sku­lar­nih i ma­lig­nih obo­lje­nja. Sa dru­ge stra­ne, ko­ka­in je sti­mu­lans, al­ko­hol de­pre­sor, a iz nji­ho­ve kom­bi­na­ci­je u je­tri na­sta­je sup­stan­ca zva­na ko­ka­e­ti­len ko­ja po­ja­ča­va de­lo­va­nje ko­ka­i­na, ali i do­pri­no­si opa­sno­sti od infarkta i pre­stan­ka di­sa­nja. 

– Is­tra­ži­va­nji­ma se do­šlo do sa­zna­nja da je opa­sno me­ša­ti ko­ka­in i al­ko­hol. Ka­da se kom­bi­nu­ju ove dve dro­ge te­lo ih pre­tva­ra u ko­ka­e­ti­len. Nje­go­vi efek­ti tra­ju du­že i tok­sič­ni­ji su ne­go sva­ka od ovih dro­ga po­seb­no. Bit­no je na­gla­si­ti da je me­ša­vi­na ko­ka­i­na i al­ko­ho­la naj­če­šća kom­bi­na­ci­ja ko­ja re­zul­ti­ra smr­ću. Ta­ko­đe, obe dro­ge mo­gu da ma­ski­ra­ju de­lo­va­nje dru­ge, pa je mo­guć­nost pre­do­zi­ra­nja po­ve­ća­na i zbog to­ga če­sto do­vo­di do tro­va­nja – do­da­je dr Vu­jo­še­vić.

Po­sto­ji ne­ko­li­ko fa­za u na­sta­ja­nju al­ko­ho­li­zma. Naj­pre se po­ja­vlju­je fa­za ume­re­nog pi­je­nja, ko­ja pred­sta­vlja „dru­štve­no pri­hva­tlji­vo pi­je­nje”, ali ona još ne pred­sta­vlja bo­lest. „Tre­ning fa­za” ta­ko­đe ne pred­sta­vlja za­vi­snost ne­go pre­laz iz dru­štve­no do­zvo­lje­nog pi­je­nja ka us­po­sta­vlja­nju za­vi­sno­sti. Ta­da oso­ba ne pre­po­zna­je da ima pro­blem, jer pi­je „ka­da pi­ju i dru­gi lju­di” (ume­re­no, ali se po­vre­me­no na­pi­ja u tim „si­tu­a­ci­ja­ma”). Ujed­no čo­vek ima po­tre­bu za znat­nim po­ve­ća­njem ko­li­či­ne al­ko­ho­la da bi se po­sti­gao že­lje­ni efe­kat. Na­kon ove ja­vlja se pred­tok­si­ko­man­ska fa­za, ko­ja pred­sta­vlja po­čet­nu fa­zu al­ko­ho­li­zma. Ja­vlja se po­tre­ba za znat­nim po­ve­ća­njem ko­li­či­ne al­ko­ho­la da bi se po­sti­gao že­lje­ni efe­kat i uz to po­sto­ji psi­hič­ka za­vi­snost. Ta­da se be­le­ži ja­ka emo­ci­o­nal­na i men­tal­na po­tre­ba, žud­nja i že­lja, da se al­ko­hol po­pi­je ka­ko bi se po­sti­glo za­do­volj­stvo ili iz­be­gla ne­la­god­nost. Znak psi­hič­ke za­vi­sno­sti je i ri­tu­al­no uklju­či­va­nje al­ko­ho­la u raz­ne ak­tiv­no­sti, pri če­mu se oso­ba ose­ća ne­kom­plet­nom ako u tom tre­nut­ku ne pi­je al­ko­hol. Da je oso­ba po­sta­la za­vi­sna go­vo­ri tok­si­ko­man­ska fa­za, u ko­joj čo­vek gu­bi kon­tro­lu, ne mo­že da pre­sta­ne da pi­je, pa čak i na­kon le­če­nja i ap­sti­nen­ci­je (ne­pi­je­nja), s ob­zi­rom na traj­nost ove pro­me­ne. Uko­li­ko po­pi­je pr­vu ča­šu pi­ća – ne­će mo­ći na njoj da se za­u­sta­vi. 

Naš sa­go­vor­nik upo­zo­ra­va da se ov­de ja­vlja i al­ko­hol­na am­ne­zi­ja ili pre­kid fil­ma što je znak po­sto­ja­nja ošte­će­nja mo­zga usled kon­zu­mi­ra­nja al­ko­ho­la i pred­sta­vlja gu­bi­tak se­ća­nja za do­ga­đa­je u pi­ja­nom sta­nju. Uko­li­ko se do­go­di da oso­ba ne po­pi­je al­ko­hol, ja­vlja­ju se zna­ci ap­sti­nen­ci­jal­ne kri­ze ko­ji uka­zu­ju na fi­zič­ku za­vi­snost oso­be od al­ko­ho­la. To zna­či da se or­ga­ni­zam pri­vi­kao na al­ko­hol i bez nje­ga ne mo­že da funk­ci­o­ni­še nor­mal­no. Ka­da oso­ba po­pi­je al­ko­hol, simp­to­mi ap­sti­nen­ci­jal­ne kri­ze se po­vla­če. U ka­sni­jim fa­za­ma bo­le­sti ja­vlja se pad to­le­ran­ci­je, to jest oso­ba vi­še ne mo­že da po­pi­je ve­će ko­li­či­ne al­ko­ho­la kao ra­ni­je i na­pi­je se od jed­ne ča­še pi­ća. Pro­seč­no vre­me po­treb­no za raz­vi­ja­nje al­ko­ho­li­zma iz­no­si oko se­dam go­di­na. 

Izvor: Politika.rs


Škola je dužna da reaguje kada primeti da dete ima problem sa konzumiranjem narkotika

Škola je dužna da reaguje kada primeti da dete ima problem sa konzumiranjem narkotika

Profesori da alarmiraju policiju čim posumnjaju da se đak drogira!

Tekst objavljen 17.06.2014. na Blic.rs

Čim posumnjaju da se neko od učenika drogira, nastavnici moraju da alarmiraju roditelje i policiju, ističu lekari i psiholozi, govoreći o prvom koraku da se spreči narkomanija u školama.

Lekari Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti upozoravaju da je veliki procenat osoba koje se leče kod njih drogu probalo tokom srednje, pa i u osnovnoj školi.

– Sve manje mladih koristi heroin, ali su sintetičke droge sve prisutnije, jer su dostupnije – kaže dr Aleksandar Vujošević, direktor bolnice u Drajzerovoj.

On ističe da je marihuana prvi korak.

Psiholozi upozoravaju da određeni broj dece nakon trave počne da koristi ekstazi, spid, a to je utaban put ka heroinu kasnije.

– Narkotika ima svuda oko nas i deca moraju da shvate koliko je sve to opasno. Primera radi, dovoljno je da samo mesec dana koriste heroin i razviju zavisnost. Zabrinjava činjenica da su skoro svi naši pacijenti putem droge krenuli iz škole, što znači da je preventivni program za đake jako važan – upozorava dr Vujošević i napominje da je škola dužna da reaguje kada primeti da dete ima problem.

I u Ministarstvu prosvete ističu da škola treba da pomogne učeniku, ali bez etiketiranja.

– Informaciju da učenik koristi narkotike treba dobro proveriti i reagovati u zavisnosti od okolnosti, uzrasta deteta i porodičnih uslova. Škola treba da se obrati školskom lekaru ili MUP-u – kaže Biljana Lajović iz sektora za prevenciju nasilja u Ministarstvu.

U Sekretarijatu za obrazovanje kažu da u osnovnim školama trenutno radi 112 školskih policajaca, a 54 policajca u srednjim. I pored mera obezbeđenja, droga nađe put do dece, a nastavnici nerado to prijavljuju, o čemu su govorili za “Blic” i roditelji dece koja su se našla na udaru droge i bivši zavisnici.

Izvor: Blic.rs