Dr Aleksandra Bubera Ninić gostovala je na N1 povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja

Dr Aleksandra Bubera Ninić gostovala je na N1 povodom Svetskog dana mentalnog zdravlja

Povodom obeležavanja Svetskog dana mentalnog zdravlja dr Aleksandra Bubera Ninić gostovala je u emisiji Novi dan na TV N1.

Dr Bubera Ninić objasnila je razliku između psihijatrije i psihoterapije, ističući kako ljudi danas češće traže pomoć jer smo u vremenu u kom se više i otvorenije priča o mentalnom zdravlju. Navela je da se kod psihoterapeuta u Srbiji dugo čeka na termin, jer nema dovoljno obučenih i stručnih psihoterapeuta, kao i da psihoterapija u Srbiji nije stavljena u zvanične zakonske okvire. Takođe je objasnila kako danas kada smo preplavljeni informacijama treba voditi računa koje izvore informacija treba koristiti u vezi sa pitanjima iz oblasti mentalnog zdravlja i preporučila je podkast „Dva i po psihijatra“ koji vode stručnjaci sa Instituta za mentalno zdravlje.

Gostovanje na N1 u celosti možete pogledati ovde.


Image by WOKANDAPIX from Pixabay

Terapija na recept: Da li će lekari uskoro prepisivati posetu muzeju kao lek? – Dr Bubera Ninić za Danas

Terapija na recept: Da li će lekari uskoro prepisivati posetu muzeju kao lek? – Dr Bubera Ninić za Danas

Dr Aleksandra Bubera Ninić za Danas je govorila o posetama muzejima, pozorištima, bioskopima… kao vidu terapije za osobe koje se suočavaju sa depresijom. Prenosimo deo razgovora koji je novinarka obavila s dr Buberom Ninić, a ceo tekst sa ostalim sagovornicmam koji je objavljen 2. marta 2023. na portalu Danasm možete pročitati ovde.

Dr Aleksandra Bubera Ninić, specijalista psihijatrije dala je kompaktan odgovor na ovu temu, i između ostalog istakla da je u pitanju odlična ideja koja se uklapa u svetske trendove prevencije i lečenja mentalnih poremećaja, i da je treba podržati.

– Ideja da se osobama koji se bore sa nekim mentalnim poremećajem pored ostalih vidova terapije, o trošku države omoguće i posete muzejima, galerijama (a što da ne i pozorištima, bioskopima, koncertima) je odlična i uklapa se u svetske trendove prevencije i lečenja mentalnih poremećaja i treba je podržati – smatra Ninić.

Dok je radila u Dnevnoj bolnici za lečenje mentalnih poremećaja u Somboru, jedan deo terapijskog programa se sastojao u organizovanim posetama pacijenata uz pratnju nekoga od osoblja (lekar, medicisnka sestra, psiholog, socijalni radnik i slično) pozorištu i galerijama. Prema njenim rečima, ove institucije rado su se odazivale na njihove molbe i saradnja je tekla odlično.

– Budući da se sada insistira da svi metodi lečenja budu „evidence based“, logično je da su kolege iz Brisela lansirale pilot projekat koji je odmah bio praćen i istraživanjem, za koje sam uverena da će potvrditi pozitivne efekte poseta institucijama kulture na mentalno zdravlje.
Upoznata sam i sa tim da se i naši stručnjaci koji su dali izjave za medije o ovoj ideji slažu sa ovom konstatacijom. Ipak, dodala bih još nekoliko važnih stvari – bitno je da se ovakve posete odobravaju „u društvu“ to jest da osoba koja pati od mentalnog poremećaja može, ukoliko želi, otići u posetu instituciji sa članovima porodice ili prijateljima – onima koji su osobi važna mreža podrške – kaže Ninić.

Naravno, dodaje ona, u pojedinim slučajevima terapijski cilj bi bio i da se osoba osposobi da ode sama (na primer kod lečenja paničnog poremećaja i agorafobije koji su veoma česti), ali, kako kaže, u većini slučajeva odlazak u društvu bi pomogao u resocijalizaciji osobe koja se bori sa mentalnim poremećajem.

Ninić naglašava da bi najvažnija stvar bila pre svega, da se u zemlji Srbiji konačno reguliše delatnost psihoterapije i to ne samo kao delatnost koju mogu obavljati samo psiholozi, već i ostali profesionalci koji se bave mentalnim zdravljem (psihijatri, specijalni pedagozi, socijalni radnici itd.) i koji imaju završenu dugogodišnju obuku i rade pre dobijanja diplome nekoliko godina pod supervizijom svojih mentora.

– Kao i ostali psihoterapeuti drugih profesija sa završenim osnovnim najmanje četvorogodišnjim studijama i završenom odgovarajućom obukom i radom pod supervizijom i završenom psihoterapijskom propedeutikom na nekom od univerziteta u trajanju od godinu i po do dve godine gde bi polagali sve ono što na svojim osnovnim studijama nisu učili, a potrebno je da znaju ukoliko se bave psihoterapijom i gde bi imali praksu u institucijama koje se bave lečenjem mentalnih poremećaja – ističe Ninić i dodaje da je tako regulisana profesija i delatnost psihoterapije na primer u susednoj Hrvatskoj, što je veoma dobro.

– Pitate se možda kakve veze ovo ima sa posetom muzejima i ostalim institucijama kulture? Veza je neophodna i logična. Ukoliko osoba sa mentalnim poremećajem nije u stanju da ustane iz kreveta, obuče se, obavi osnovnu ličnu higijenu, jede, izađe iz kuće, teško da je možete „poslati na recept u muzej“. Neophodno je tu osobu prvo dovesti u stanje da može i želi da ode u muzej. A tu je neophodno u najmanju ruku psihoterapijsko lečenje, a nekada i lečenje lekovima i hospitalizacija. Zato je neophodno raditi i na tome da pacijenti budu u situaciji da im se propiše i „psihoterapija na recept“, kao što se propisuju i lekovi, a onda kada već postignemo poboljšanje ili delimičnu remisiju, možemo propisati i „posetu instituciji kulture na recept“- zaključuje Aleksandra Bubera Ninić.

Izvor: portal Danas

Image by Pexels from Pixabay

Higijena života kao prevencija mentalnih bolesti – dr Japalak za portal BGonline

Higijena života kao prevencija mentalnih bolesti – dr Japalak za portal BGonline

Dr Snežana Japalak je u intervjuu za portal BGonline govorila o depresiji, lekovima i zavisnosti, kao i važnosti prevencije mentalnog zdravlja.

Ceo intervju, koji je priredila novinarka Branka Gajić, možete pročitati na portalu BGonline (kliknite ovde).

Photo by Total Shape on Unsplash