Dr Snežana Japalak i dr Aleksandra Bubera o sreći u emisiji Studio znanja, RTS, 03.11.2017.

Da li ste srećni? I šta je uopšte sreća? U “Studiju znanja” ove nedelje pridružite nam se na novom putovanju – traganju za srećom.

Još je Aristotel rekao da je sreća smisao i svrha života, ceo cilj i kraj ljudskog postojanja. Kako psihijatri tumače sreću i može li se ona objasniti biologijom, kako se na motiv sreće gleda u književnosti i u kojoj su vezi sreća i muzika, samo su neka od pitanja na koja tražimo odgovore.U ovonedeljnom “Studiju znanja” u novoj potrazi predvodiće nas filozof dr Igor Cvejić iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, psihijatar Snežana Japalak iz Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević” i Ljubica Arsić, književnica. A čini se da nas mediji zaslepljuju dok jurimo ka sreći. Koja je tu zapravo uloga medija upitaćemo profesora dr Amru Latifić sa Fakulteta za medije i komunikacije. Osim toga, iz ugla reditelja i sveštenog lica, o osvajanju sreće kroz hrišćanske vrednosti, govoriće nam pisac i reditelj, đakon Nenad Ilić.

Sreću doživljavamo i kroz muziku. Skloni smo da pomislimo da je pesma za decu – srećna muzika. Kako se ona stvara upitaćemo Leontinu Vukomanović, kantautorku, tekstopisca i osnivača Dečjeg hora “Čarolija”, koji ćemo takođe imati prilike da ugostimo i čujemo. Za najveći broj ljudi prečica ka sreći su deca. Naravno, ta tom putu se često nailazi na teškoće. A kako da ih savladamo i skočimo u zagrljaj sreći otkriće nam naša publika, školica roditeljstva “Mamin san”. Tim povodom u studiju smo ugostili i našeg najmlađeg gosta do sada, bebu Petru Mitrović sa mamom Jasnom Bujuklić Mitrović. Upitaćemo ih kojim veštinama treba da vladamo da svakodnevne aktivnosti i izazovi koje prate podizanje dece ne poremete osećaj sreće.

Aleksandra Bubera o uticaju sunčeve svetlosti i toplote na psihu, Studio znanja, RTS, 9.6.2017.

Ono je veliko, moćno, blistavo i sjajno. Prečnik mu je čak 109 puta veći od prečnika naše planete. Volimo ga, a opet ga se i plašimo. Jedno je sigurno – bez njega ne možemo!
Sve ovo zvuči kao neka čudna ljubavna priča, ali jednostavno, takvo je Sunce. Zato je neophodno da ga dobro upoznamo, da naučimo kako da mu se prilagodimo, na koji način da prihvatimo njegove dobre strane i izbegnemo one loše, koje nam se ne sviđaju. Upravo to ćemo pokušati da otkrijemo u “Studiju znanja”.

Pri pomisli na sunce, većina nas zamišlja uživanje na ležaljci na nekoj lepoj plaži. Međutim, lekari upozoravaju da ne preterujemo sa sunčanjem. Kako da pronađemo pravu meru u tome objasniće nam doktorka Milica Marković, dermatovenerolog iz Gradskog zavoda za kožne i venerične bolesti. Klimatske promene dovode do sve većeg zagrevanja naše planete. Da li će se i kako biljni i životinjski svet prilagoditi tome saznaćemo od profesora dr Peđe Janaćkovića sa Biološkog fakulteta. Razvoj kulture i religije različitih naroda bio bi nezamisliv bez motiva Sunca. Više o tome otkriće nam Tijana Čolak Antić, muzejski savetnik Etnografskog muzeja u Beogradu.

Tokom prolećnih i letnjih dana stiče se utisak da su ljudi lepše raspoloženi, srećniji, veseliji. Da li i kako manjak sunčeve svetlosti i toplote utiče na našu psihu, možemo li ga i kako nadoknaditi i postoji li zaista sezonska depresija saznaćemo od doktorke Aleksandre Bubera, psihijatra i psihoterapeuta. Sunce je naizostavan deo mnogih religija, kultura, pa i joge. Zato je ove nedelje sa nama i Ešli Guld, prevodilac i instruktor joge, koja će nam pojasniti ovu simboliku i pokazati set vežbi poznat kao “Pozdrav Suncu”.

Temperatura na površini Sunca je 5505, a u jezgu i do 15 miliona stepeni Celzijusovih. Čak milion trista hiljada naših planeta bi moglo stane u Sunce. Ovo su samo neki od podataka, a mnogo više saznaćemo od našeg specijalnog gosta, Branka Simonovića iz Astronomskog društva “Ruđer Bošković”. Branko će nam otkriti koliko u ovom trenutku znamo o Suncu, a koliko nam je ostalo da istražimo, koje je ono zaista boje, zbog čega je toliko značajno za astronome i astrofizičare, hoće li se Sunce „ugasiti”, kao u scenarijima naučno-fantastičnih filmova ili je reč o zabludi i da li će možda jednog dana progutati čitavu našu planetu.

Ovog puta članovi naše publike dolaze sa Farmaceutskog fakulteta u Beogradu. Oni će postavljati pitanja našim gostima, međutim, imajući u vidu da je ovo i njima bliska tema oni će i neka svoja znanja tokom emisije podeliti sa nama.

Zašto više devojčica nego dečaka hoće u vojnu školu?

Ove godine prvi put je više devojčica nego dečaka zainteresovano za upis u srednju vojnu školu. B92 je istraživao razloge.

“Želim da budem vojni doktor, pa da krenem od vojne gimnazije da bih bila vojni doktor”, kaže Natalija Živković iz Užica.

Pre tri godine fizičku spremnost i srpski i matematiku položila je Danica iz Lebana. Šta će žena u vojsci? Pitanje s kojim se suočavala.

“Profesori i drugarice su me sputavali.. Kako ćeš ti da nosiš pušku, vidi kolika si… Sve im je bilo glupo i teško, ali ispostavilo se suprotno”, priča Danica.

Na jedno mesto u vojnoj gimnaziji 2017. konkuriše devet učenika. Ove godine više devojčica.

“Imajući u vidu da je paralelno sa konkursom tekao i konkurs za upis u vojnu školu, značajno više dečaka se tamo prijavilo pa je možda to razlog”, navodi kapetan fregate Miroslav Ćirić, načelnik odeljenja za nastavu.

Ništa neobično da se za “muška zanimanja” sve više interesuju žene. Ima razloga za to

“Kada neka zanimanja postaju manje atraktivna i manje se zarađuje, dolazi više žena, a muškarci idu na bolje plaćena zanimanja”, objašnjava dr Aleksandra Bubera, psihijatar i psihoterapeut.

Psiholozi podsećaju i na momenat sigurnosti – u poslednje vreme državna služba je daleko bezbednije mesto za ženu jer zna da će je radno mesto čekati i kada se vrati sa, na primer, porodiljskog odsustva.

Izvor: B92, 27.03.2017.

Pogledajte video ovde.

Aleksandra Bubera o tome kako da sebe predstavimo u najboljem svetlu, a da ostanemo iskreni, u emisiji Studio znanja, RTS, 24.02.2017.

Svi mi imamo zvezde, ali one svima ne znače isto. Za one koji putuju zvezde su vodiči. Za druge, one su samo male svetiljke… Zvezde na nebu, ali i one na zemlji tema su koju ćemo ove nedelje pokušati da demistifikujemo u “Studiiju znanja”. Upravo zato, mnoge tajne zvezdanog neba otkriće nam dr Edi Bon, astrofizičar iz Astronomske opservatorije u Beogradu. Kako marketing i dobra reklama mogu da nam pomognu u promociji znanja i vinu nauku i naučnike među zvezde saznaćemo od dr Saše Veljkovića, profesora Ekonomskog fakulteta. Iako uživamo u tome da istražujemo svemir posmatrajući zvezde na nebu, mnogi smatraju da njih ima i među nama. Više o tome otkrićemo uz pomoć jednog od junaka serije “Ubice moga oca” – glumca Marka Janketića. Činjenica je da živimo u vremenu kada skoro svi, bar na neki način, želimo da budemo “zvezde”. Zato često razmišljamo o tome kako nas drugi vide. Kako da sebe predstavimo u najboljem svetlu u najrazličitijim situacijama, a da pritom ostanemo iskreni, verni sebi i svojim principima, saznaćemo od dr Aleksandre Bubere, psihijatra i psihoterapeuta.

Naš specijalni gost ovog puta je neko zahvaljući kome su mnogi zavoleli nauku, jer je u stanju da i one najsloženije naučne formule i zakone objasni na izuzetno zanimljiv, jednostavan, često duhovit i čak pomalo neobičan način – dr Aleksandar Bogojević, direktor Instituta za fiziku. Uz njegovu pomoć trudićemo se da razjasnimo određene misterije u našem Univerzumu ili da bar pokušamo da razumemo zbog čega ih još uvek ne razumemo.Sa ovonedeljnom publikom, koja će postavljati pitanja gostima “Studija znanja” – članovima kaskaderske grupe “Batica”, upoznaće vas Višnja, naša neustrašiva koleginica, koja ima želju da postane heroj akcionih filmova. Ako ostanete sa nama saznaćete i da li joj je to pošlo za rukom.

U emisiji ćete čuti i zvuk početka univerzuma koji proizvode muzičke skulpture u našem studiju i otkriti kako on nastaje, saznati brojne tajne dijamanata, kao i da li je moguće da će jednog dana na površinu naše planete pasti dijamantska kiša, šta nastaje iz ljubavi slona i komarca i kakve to veze ima sa kvantnom mehanikom i teorijom relativiteta, ima li svemir ograničenje brzine, da li vreme baš uvek ide unapred ili se ponekad dešava i obrnuto, šta sve kaskaderi mogu da nauče od fizičara i još mnogo toga. Urednik “Studija znanja”: Zoran Živković

Urednik emisije i voditelj: Ivana Milenković
Kovoditelj: Vinka Marinović
Reditelj: Nenad Krkelić

Label and copyright: Radio televizija Srbije