Dr Aleksandar Vujošević o alkoholu, u emisiji Dobro je, dobro je znati, RTS, 13.04.2018.

Od kad je veka i sveta, tu je i alkohol… Jedina zvanična, legalna psihoaktivna supstanca. Radujemo se, nazdravljamo ili tugujemo uz podignutu čašu. I mislimo da se istina krije u čaši… Davno su počela naučna istraživanja o uticaju alkohola na zdravlje… Droga je svaka biljna ili sintetička materija koja privremeno utiče na funkcije mozga, menja opažanje, svest, ponašanje. I bez obzira što je to piće baš od dedine šljive ili iz čuvenog vinograda, u svetskim studijama je na prvom mestu u prikazu najučestalije korišćenih droga. Nauka upozorava na posledice…. Alkohol deluje na svaku našu ćeliju. I ukupan zbir je suštinski negativan. Iako stimuliše proizvodnju i povećanje koncentracije zaštitnog HDL holesterola, to je samo prividno pozitivan efekat. Utiče i na loš holesterol. Ateroskleroza se brže razvija, krvni sudovi brže stare kada alkohol pokrene precizan destruktivan mehanizam. Pod uticajem alkohola povišen je nivo homocisteina u krvi što svakako nije dobro. CRP je snižen kod alkoholoičara, ali i to nije realna slika. Čistom etanolu se pripisuje dejstvo vazodilatacije – ali ni to nije baš tako – pitanje je da li alkohol stvarno širi krvne sudove ili nešto drugo radi preko trombocita?… Pod mikroskopom, koristi od alkohola nema…U ovoj emisiji govorimo o novim naučnim saznanjima – zašto pijemo, šta se tada dešava u našim ćelijama, neurotransmiterima i čemu li već još… i kako sa svim tim izaći na kraj. Gost u studiju je dr Aleksandar Vujošević, neuropsihijatar, koautor i autor brojnih stručnih vodiča, priručnika i pravilnika iz ove oblasti koji je u stručnim krugovima poznat po znanju i profesionalnom odnosu a pacijentima omiljen zbog blagosti, dobrih saveta, efikasnog lečenja.

Urednik emisije je Marijana Vuk Mrđa, reditelj Dragica Gačić, montaža Milorad Jevtić.

Label and copyright: Radio televizija Srbije

Aleksandra Bubera o snovima u emisiji Studio znanja, RTS, 12.01.2018.

Carski put u nesvesno, odraz naših skrivenih želja, naši mentalni čistači – tako definišu snove, našu ovonedeljnu temu. Sanjajte sa nama u “Studiju znanja”.

Simboli u snovima su ti koji nam prenose poruke iz nesvesnog, a oni se mogu tumačiti sa različitih aspekata. O tome, svako iz svog ugla, naši gosti – antropolog dr Bojan Jovanović, psihijatar Aleksandra Bubera i pisac, filozof i reditelj Mladen Milosavljević. Svi znamo da treba da spavamo da bismo sanjali, ali tu je intrigantno pitanje fiziologije spavanja.

O biološkim funkcijama spavanja, neuropsihijatar dr Nikola Ilanković, profesor na Medicinskom fakultetu. A kada vas spopadne želja da rastumačite svoje snove, ne virite u sanovnik, postoje psiholozi koji se temeljno bave tumačenjem snova. Jedan od njih je Elizabeta Nenin, psihološki savetnik iz Centra za dubinsku psihologiju i tumačenje snova “Dr Ivan Nastović”.

Zaronićemo u svet umetnosti kroz ilustracije motiva sna. Obećavamo bajkovitu zabavu kroz oživljavanje motiva sna u poeziji, ali i tumačenje simbola iz naših snova.

Dr Snežana Japalak i dr Aleksandra Bubera o sreći u emisiji Studio znanja, RTS, 03.11.2017.

Da li ste srećni? I šta je uopšte sreća? U “Studiju znanja” ove nedelje pridružite nam se na novom putovanju – traganju za srećom.

Još je Aristotel rekao da je sreća smisao i svrha života, ceo cilj i kraj ljudskog postojanja. Kako psihijatri tumače sreću i može li se ona objasniti biologijom, kako se na motiv sreće gleda u književnosti i u kojoj su vezi sreća i muzika, samo su neka od pitanja na koja tražimo odgovore.U ovonedeljnom “Studiju znanja” u novoj potrazi predvodiće nas filozof dr Igor Cvejić iz Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, psihijatar Snežana Japalak iz Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević” i Ljubica Arsić, književnica. A čini se da nas mediji zaslepljuju dok jurimo ka sreći. Koja je tu zapravo uloga medija upitaćemo profesora dr Amru Latifić sa Fakulteta za medije i komunikacije. Osim toga, iz ugla reditelja i sveštenog lica, o osvajanju sreće kroz hrišćanske vrednosti, govoriće nam pisac i reditelj, đakon Nenad Ilić.

Sreću doživljavamo i kroz muziku. Skloni smo da pomislimo da je pesma za decu – srećna muzika. Kako se ona stvara upitaćemo Leontinu Vukomanović, kantautorku, tekstopisca i osnivača Dečjeg hora “Čarolija”, koji ćemo takođe imati prilike da ugostimo i čujemo. Za najveći broj ljudi prečica ka sreći su deca. Naravno, ta tom putu se često nailazi na teškoće. A kako da ih savladamo i skočimo u zagrljaj sreći otkriće nam naša publika, školica roditeljstva “Mamin san”. Tim povodom u studiju smo ugostili i našeg najmlađeg gosta do sada, bebu Petru Mitrović sa mamom Jasnom Bujuklić Mitrović. Upitaćemo ih kojim veštinama treba da vladamo da svakodnevne aktivnosti i izazovi koje prate podizanje dece ne poremete osećaj sreće.

Aleksandra Bubera o uticaju sunčeve svetlosti i toplote na psihu, Studio znanja, RTS, 9.6.2017.

Ono je veliko, moćno, blistavo i sjajno. Prečnik mu je čak 109 puta veći od prečnika naše planete. Volimo ga, a opet ga se i plašimo. Jedno je sigurno – bez njega ne možemo!
Sve ovo zvuči kao neka čudna ljubavna priča, ali jednostavno, takvo je Sunce. Zato je neophodno da ga dobro upoznamo, da naučimo kako da mu se prilagodimo, na koji način da prihvatimo njegove dobre strane i izbegnemo one loše, koje nam se ne sviđaju. Upravo to ćemo pokušati da otkrijemo u “Studiju znanja”.

Pri pomisli na sunce, većina nas zamišlja uživanje na ležaljci na nekoj lepoj plaži. Međutim, lekari upozoravaju da ne preterujemo sa sunčanjem. Kako da pronađemo pravu meru u tome objasniće nam doktorka Milica Marković, dermatovenerolog iz Gradskog zavoda za kožne i venerične bolesti. Klimatske promene dovode do sve većeg zagrevanja naše planete. Da li će se i kako biljni i životinjski svet prilagoditi tome saznaćemo od profesora dr Peđe Janaćkovića sa Biološkog fakulteta. Razvoj kulture i religije različitih naroda bio bi nezamisliv bez motiva Sunca. Više o tome otkriće nam Tijana Čolak Antić, muzejski savetnik Etnografskog muzeja u Beogradu.

Tokom prolećnih i letnjih dana stiče se utisak da su ljudi lepše raspoloženi, srećniji, veseliji. Da li i kako manjak sunčeve svetlosti i toplote utiče na našu psihu, možemo li ga i kako nadoknaditi i postoji li zaista sezonska depresija saznaćemo od doktorke Aleksandre Bubera, psihijatra i psihoterapeuta. Sunce je naizostavan deo mnogih religija, kultura, pa i joge. Zato je ove nedelje sa nama i Ešli Guld, prevodilac i instruktor joge, koja će nam pojasniti ovu simboliku i pokazati set vežbi poznat kao “Pozdrav Suncu”.

Temperatura na površini Sunca je 5505, a u jezgu i do 15 miliona stepeni Celzijusovih. Čak milion trista hiljada naših planeta bi moglo stane u Sunce. Ovo su samo neki od podataka, a mnogo više saznaćemo od našeg specijalnog gosta, Branka Simonovića iz Astronomskog društva “Ruđer Bošković”. Branko će nam otkriti koliko u ovom trenutku znamo o Suncu, a koliko nam je ostalo da istražimo, koje je ono zaista boje, zbog čega je toliko značajno za astronome i astrofizičare, hoće li se Sunce „ugasiti”, kao u scenarijima naučno-fantastičnih filmova ili je reč o zabludi i da li će možda jednog dana progutati čitavu našu planetu.

Ovog puta članovi naše publike dolaze sa Farmaceutskog fakulteta u Beogradu. Oni će postavljati pitanja našim gostima, međutim, imajući u vidu da je ovo i njima bliska tema oni će i neka svoja znanja tokom emisije podeliti sa nama.