Dr Aleksandra Bubera Ninić u emisiji “Rečeno i prećutano” – tema: Odnos prema novcu – Radio Beograd 2

Dr Aleksandra Bubera Ninić u emisiji “Rečeno i prećutano” – tema: Odnos prema novcu – Radio Beograd 2

Dr Aleksandra Bubera Ninić, lekar specijalista psihijatrije i psihoterapeut i ekonomista Milorad Ilić gostovali su u emisiji “Rečeno i prećutano” na temu: Odnos prema novcu koja se emitovala 11. oktobra 2021. godine na radio-stanici Radio Beograd 2.

Dr Bubera Ninić je govorila sa psihiloškog aspekta, o prirodi strahova i zdravom odnosu prema novcu.

Celu emisiju možete poslušati ovde.

Autor i voditelj emisije: Dijana Ivanović

Izvor: RTS

Fotografija: Unsplash

Dr Bubera Ninić u emisiji Presija na RTV1 o besplatnoj psihoterapijskoj pomoći

Dr Bubera Ninić u emisiji Presija na RTV1 o besplatnoj psihoterapijskoj pomoći

Dr Aleksandra Bubera Ninić se online uključila u emisiju Presija na RTV koja je emitovana 1. aprila 2021. Dr Bubera Ninić je govorila o besplatnoj psihoterapijskoj pomoći i podršci koju je pokrenuo Savez psihoterapeuta Srbije za vreme trajanja pandemije COVID-19, o tome kako bi u vreme trajanja pandemije i velikog broja informacija trebalo da vodimo računa o pouzdanim izvorima kada je u pitanju konzumiranje medijskog sadržaja i o post-kovid sindromu.

Izvor: RTV1

Dr Aleksandra Bubera Ninić u Novom danu na TV N1 o zlostavljanju i slučaju kada je zlostavljač osoba od autoriteta i na poziciji moći

Dr Aleksandra Bubera Ninić u Novom danu na TV N1 o zlostavljanju i slučaju kada je zlostavljač osoba od autoriteta i na poziciji moći

Povodom slučajeva zlostavljanja koji su otkriveni u svetu glume u Srbiji, novinarka Nataša Miljković je 28. marta 2021. razgovarala sa Miljanom Nešković iz grupe Novinarke protiv nasilja i dr Buberom Ninić o tome kako prepoznati, šta učiniti i kako se postaviti kada je zlostavljač osoba od autoriteta i na poziciji moći, kao i o odnosu medija i celokupne javnosti prema prijavljenim slučajevima zlostavljanja.

Dr Bubera Ninić rekla je na početku razgovora „Bilo gde postoji nesrazmera moći koju će neko moći da zloupotrebi“.

Ona je navela da u svojoj praksi u svakom trenutku ima nekog ko je bio ili je trenutno žrtva neke vrste zlostavljanja.

„Kada neko ima poziciju moći i kada je druga osoba manje moćna, taj ko ima veću moć je odgovoran kako će moć upotrebiti i da je ne zloupotrebi. Nismo kao društvo dovoljno senzibilisani kako sve može da se desi ova zloupotreba. Često osoba u početku ne bude svesna da je zloupotreba počela da se dešava, obično se osobe od ranije poznaju, često se dešava da se onaj koji je budući zlostavljač postavlja kao zaštitnik, postepeno se približava osobi i manipuliše da bi stekao njeno poverenje, a onda najčešće urušava samopouzdanje osobe do one mere dok više nije sigurna šta je ispravno, šta je racionalno, i kada osoba postane dovoljno ranjiva onda sprovede do kraja nameru“, istakla je dr Bubera Ninić.

Napomenula je i da ukoliko je žrtva mlađa, manje iskusna, manje obrazovana, trebaće joj duže vremena da shvati šta se dešava.

„Kuvana žaba“

„Čuli ste za izraz ‘kao kuvana žaba’. Kada žabu stavite u vrelu vodu ona će iskočiti, ali ako je stavite u hladnu i postepeno zagrevate, ona neće ni primetiti da se voda zagrejala i postoji mogućnost da se skuva. Po tom principu postupa većina nasilnika koji sprovode emocionalno, psihološko, fizičko nasilje“, rekla je dr Bubera Ninić.

Navela je da je nekada osoba koja zlostavlja jedina koja može da pruži pomoć osobi, i da onda tu pomoć uslovljava time da osoba bude u odnosu koji joj ne odgovara.

Ali, dodala je i da se žene sve više odvažuju da govore o seksualnom nasilju koje su pretrpele, te da se napravila klima da žrtve počnu da govore i da na taj način nekako mogu da zaštite i upozore potencijalne buduće žrtve.

Sos telefoni za zlostavljane žene

Zlostavljane žene mogu da se jave na sos telefon Autonomnog ženskog centra 011/266-2222, jedinstveni sos telefon Vojvodina 0800-10-10-10 i nacionalnu liniju Žene žrtve nasilja 0800-222-003.

„Da li će se žena javiti zavisi od toga koliko je osnažena i od sistema socijalne podrške. Često su zlostavljači vrlo vešti da žrtvu ubede da je ona kriva za sve… Nadam se da će se nakon ovakvih emisija više žena odlučiti da pozove jedan od ovih brojeva“, rekla je dr Bubera Ninić.

Izjave Miljane Nešković i dr Aleksande Bubere Ninić možete u pročitati na portalu TV N1 na kome je objavljen i snimak gostovanja.

Izvor: portal TV N1

Dr Aleksandra Bubera u emisiji Jutro na TV Prva o nasilju nad starijima

Dr Aleksandra Bubera u emisiji Jutro na TV Prva o nasilju nad starijima

Dr Aleksandra Bubera gostovala je 29. januara 2021. u emisiji Jutro na TV Prva, u segmentu emisije u kom se obrađivala tema nasilja nad starijima i porodičnog nasilja.

Pored dr Bubera, gošće su bile i poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i Nataša Todorović iz Crvenog krsta Srbije, koje su govorile o rezultatima istraživanja nasilja nad starijim ženama.

Dr Bubera govorila je i o čemu treba voditi računa prilikom izabora psihoterapeuta kojem klijent treba da ukaže poverenje.

Celokupan razgovor na ovu temu možete pogledati u emisiji Jutro od 29. januara 2021, od 40. minuta (2. deo emisije) ovde.

Izvor: Sajt TV Prva

Dr Aleksandra Bubera za Dnevnik Glasa javnosti o besplatnoj psihoterapijskoj pomoći za građane Srbije

Dr Aleksandra Bubera za Dnevnik Glasa javnosti o besplatnoj psihoterapijskoj pomoći za građane Srbije

Dr Bubera je za Dnevnik Glasa javnosti 14. jula 2020. najavila da Savez društva psihoterapeuta Srbije nastavlja sa svojom volonterskom mrežom da pruža besplatnu psihoterapijsu pomoć građanima usled pandemije koronavirusa. Svi građani se mogu obratiti online za pomoć ili putem telefona.

Dr Bubera je istakla da su se građani od momenta uspostavljanja ove pomoći javljali sa različitim problemima, najčešće zbog straha da se ne zareze oni ili članovi njihovih porodica, zabrinutosti da li će ostati bez posla, zatim da su se javljali zdravstveni radnici najčešće zbog straha da će zarazu doneti kući, a kako se situacija produžavala, povećao se broj poziva zbog porodičnog nasilja i poziva zbog već postojećih bolesti, koje su se u situaciji pojačanog stresa usled pandemije koronavirusa pogoršavale.

Dr Bubera je apelovala na medije da prošire vest o besplatnoj psihoterapijskoj pomoći i podršci naročito kako bi za nju čuli zdravstveni radnici koji su u najvećem riziku od sindroma sagorevanja, jer rade duge smene u veoma teškim uslovima i zato što su stalno izloženi stresu.

Besplatnu psihoterapisjku pomoć i podršku građani Srbije mogu dobiti pozivanjem broja telefona 19833 ili online komunikacijom, a više detalja o tome nalazi se na sajtu Saveza društva psihoterapeuta Srbije.

Prilog sa dr Bubera možete pogledati od 1:34 do 3:42.

Izvor: YT kanal Glas javnosti

Dr Aleksandra Bubera u Dnevniku 2 RTS1 o besplatnoj psihoterapijskoj podršci dostupnoj svim građanima za vreme krize COVID-19

Dr Aleksandra Bubera u Dnevniku 2 RTS1 o besplatnoj psihoterapijskoj podršci dostupnoj svim građanima za vreme krize COVID-19

Zbog aktuelne krizne situacije izazvane Covid – 19, Savez društava psihoterapeuta Srbije, koji okuplja 28 udruženja različitih naučno priznatih psihoterapijskih škola, je pokrenuo akciju „Podrška psihoterapeuta“.

Ideja je bila da se građanima koji se suočavaju sa neprijatnim osećanjima koje je donela sama epidemija, ali i mere fizičkog distanciranja i izolacije, besplatno pruži potrebna podrška i pomoć. Poznato je da situacija oko epidemije pored fizičkog zdravlja narušava i mentalno zdravlje, tako da su intervencije u krizi veoma važne za smanjenje posledica po mentalno zdravlje stanovništva.

Planiramo da ova akcija traje i nekoliko meseci nakon okončanja epidemije, jer je poznato da tek nakon opuštanja mogu nastati znaci narušenog mentalnog zdravlja.

Takođe je ideja bila da mi kao psihoterapeuti damo svoj doprinos radeći ono što najbolje znamo i smanjimo pritisak na institucije i resurse sistema, pogotovo u zdravstvu, tako što ćemo biti dodatna karika u pružanju pomoći i/ili trijaži korisnika.

Savez društava psihoterapeuta Srbije​ poziva sve građane koji žele da razgovaraju sa stručnim licem o svojim emotivnim problemima i stanjima, da iskoriste ovu mogućnost i da bez osećanja straha ili stida kontaktiraju psihoterapeute, jer je danas razgovor potreban svakome.

Psihoterapeuti pružaju usluge u skladu sa svojim etičkim kodeksom, a građani koji se jave zadržavaju anonimnost.

Ovu akciju je podržalo i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, kao i kabinet ministra bez portfelja zaduženog za inovacije u okviru projekta „Budi i ti heroj“.

Podaci o samoj akciji i načini na koji građani mogu kontaktirati psihoterapeute:

  • Od 24. marta oko 400 psihoterapeuta volontera SDPTS pruža pomoć građanima putem sajta https://savezpsihoterapeuta.org/korona-virus/ (na sajtu Saveza se nalazi spisak svih psihoterapeuta-volontera koji zainteresovani mogu preuzeti ukoliko žele da pronađu psihoterapeuta koji se nalazi u njihovom mestu stanovanja. Pored imena svakog psihoterapeuta navedeni su termini kada je dostupan, kao i način kontakta).
  • Od 12. aprila aktivna je aplikacija na adresi https://podrskapsihoterapeuta.com/home (Web aplikacija “Podrška psihoterapeuta” ima za cilj što jednostavnije spajanje korisnika sa psihoterapeutom. Kada koridnik odabere termin koji mu odgovara, prikaže mu se ime psihoterapeuta, kao i način kontakta, nakon čega će kontakt biti realizovan u dogovoreno vreme)
  • Od četvrtka 16. aprila Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija je Savezu društava psihoterapeuta Srbije ustupilo telefonsku liniju 19833 Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu, svakog dana u periodu od 15 do 21 čas, kada građani mogu da dobiju besplatnu psihoterapijsku pomoć u vanrednom stanju. Na telefonskoj liniji je dežurno ukupno 89 volontera, prosečno dnevno 22.

Od 26.marta, od kada imamo evidenciju, javilo se više stotina građana i zatražilo prvu psihoterapijsku pomoć i podršku, na neki od napred navedenih načina, dakle preko veb-sajta, aplikacije i telefonskog broja.

Telefonom u proseku pomoć potraži 11 ljudi dnevno; od objavljivanja u medijima 19 dnevno, a pretpostavljamo da bi se ovaj broj poziva još povećao ukoliko se broj objavi na zvaničnim Covid – 19 sajtovima. Pozivi u proseku traju 22 minuta.

Problemi zbog kojih se građani javljaju su šaroliki:

  • Neki su vezani direktno za  situaciju izazvanu pandemijom Covid 19, na primer plaše se da će biti zaraženi oni ili neko od članova njihove porodice, da će morati u bolnicu ili umreti. 
  • Takođe se javljaju i zdravstveni radnici kji su u neposrednom ili posrednom kontaktu sa obolelima, i najčešće se plaše da će zaraziti nekoga od ukućana. 
  • Javljaju se i građani koji imaju nekoga od porodice i prijatelja ko je teško oboleo od Covid 19, ili su izgubili neku voljenu osobu koja je preminula od Covid 19
  • Zatim se javljaju osobe koje su od ranije imale određene psihičke smetnje zbog kojih su bile u pshoterapijskom trenanu ili pod redovnom farmakoterapijom, pa si im se smetnje pogoršale zbog aktuelne situacije – prvenstveno zbog straha da neće moći da dobiju pomoć ako im je potrebna, da neće moći da nabave lekove i slično. 
  • Nisu retke ni situacije gde sada, zbog povećene količine zajedničkog vremena, postajuveoma intenzivni, od ranije disfunkcionalni porodični odnosi, zbog kojih supružnici ili deca traže podršku ili pomoć. 
  • A javljaju se i građani koji su i ranije bili usamljeni, ali se sada osećanje usamljenosti intenziviralo zbog nemogućnosti obavljanja uobičajenih aktivnosti i još više smanjenih socijalnih kontakata.

U svim ovim situacijama, naši volonteri slušaju osobu koja je pozvala, primenjujući tzv. aktivno slušanje, koje podrazumeva i postavljanje dodatnih pitanja, da bi u potpunosti razumeli problem, kao i da bi korisniku bilo sasvim jasno da ga volonter razume, a zatim primenjuju sve ono
što je na raspolaganju od intervencija koje se primenjuju u ovakvim oblicima pružanja pomoći.

Preporučeno vreme trajanja razgovora je do pola sata, ali pomagač procenjuje situaciju i prilagođava vreme, tako da intervencije u proseku traju od 15 do 30 minuta, koliko je i preporučeno
maksimalno trajanje intervencije.

U slučaju da volonter proceni da je korisniku potrebna dodatna podrška ili pomoć, ili druga vrsta pomoći, volonteri imaju spisak dodatnih resursa (u prilogu) na koje upućuju korisnike i sa njima ukoliko je moguće sastavljaju plan dalje akcije u tom smislu

Volonteri su tokom svoje redovne edukacije obučavani za intervencije u krizi, a prošli su i kratku dodatnu obuku. Takođe, volonteri rade prema smernicama za krizne intervencije i smernicama za rad “na daljinu” i obezbeđena im je mreža supervizijske podrške i uvek mogu da se
obrate za pomoć i savet starijim kolegama. Volonterima smo obezbedili i strukturisana uputstva kako da postupaju prilikom pružanja pomoći. Sve ove mere su preduzete radi obezbeđivanja kvaliteta pružanja usluge i sprečavanja sindroma sagorevanja volontera.

Komunikacija sa psihoterapeutima je poverljiva i zaštićena etičkim kodeksom Saveza društava psihoterapeuta Srbije.

Realizacija projekta Saveza društava psihoterapeuta Srbije “Podrška psihoterapeuta”

Ideja:

Vesna Macura – Inicijator i glavni koordinator projekta:
dr Aleksandra Bubera

Članovi odbora za krizne situacije SDPTS:

  • dr ZoranMilivojević, predsednik SDPTS, stalni član
  • članovi predsedništva SDPTS, uključuju se po potrebi

Operativni članovi odbora:

  • Milena Marković
  • Sanja Perić
  • Nebojša Ratković
  • Mirko Mitrović

Tim koordinatora za organizaciju call – centra u saradnji sa timom Ministarstva telekomunikacija i turizma koji vodi državna sekretarka u ministarstvu, Tatjana Matić:
Asocijacija edukativnih praksi, Beograd

Rad sa korisnicima usluga i volonterima:
Supervizori i članovi psihoterapijskih udruženja članica Saveza društava psihoterapeuta Srbije

Razvoj web aplikacije:

  • Idejni tvorac i nosilac projekta Igor Graić,
  • programer Igor Spasić,
  • dizajnerka Andrea Bodroš,
  • programer Nikola Radovanović

Projekat je podržan od strane Kabineta ministra za inovacije i tehnološki razvoj u okviru inicijative “Budi i ti heroj”.

U Beogradu, 22. 04.2020.

Dr Zoran Milivojević, predsednik SDPTS
Dr Aleksandra Bubera, koordinator projekta
Milena Marković, operativni odbor